Deratizacija miševa

Kućni miš (lat. Mus Musculus) je najčešća vrsta miša. Veličina odraslog miša je oko 6 cm, bez repa. Teški su oko 30 grama Miševi žive oko 1.5 do 3 godine, odlikuje ih produljena njuška, dlakavo okruglo tijelo sa smeđo-sivom tamnijom dlakom od poljskih miševa, velike uši, te dugi bezdlaki rep koji je deblji od repova ostalih vrsta miševa. Kućni ili obični miševi su najčešće veći i tamniji od „ divljih“ jedinki, te imaju dulji rep. Mogu se provući kroz rupicu od 6-7 mm širine. Ostale mekše gipsane ili drvene, plastične pregrade proglodaju odnosno izgrizaju. Miševi su noćne životinje ili su aktivniji u sumrak, ali ih se, naravno, može sresti i po danu, osobito ako ih brojčano ima više na nekom području. Zaklon i skrovište najčešće traže na toplom u blizini čovjeka pa su česti miševi u kući, stanu, kuhinji, fasadi, stiroporu izolacije, krovu ili u izolaciji, npr knaufu. Nalazimo ih i u skladištima unutar robe, pakiranja i ambalaže. također su česti u automobilu-autu gdje mogu potpuno onesposobiti vozilo za korištenje. Najvažnija osobina zubala tih malih glodavaca su povećani sjekutići u gornjoj i donjoj čeljusti. Zubi glodavaca u pravilu nemaju korijen. Prema mjestu izrasta zuba imaju zubnu šupljinu i rastu tijekom cijelog života. Za razliku od njih, kutnjaci imaju ograničen rast. Kod svih glodavaca se lijeva i desna strana zubala ne razlikuju.

Obzirom da su jako dobri penjači, gnijezdo mogu saviti bilo gdje u prostoru. Česti su miševi u zidu, potkrovlju, smočnici-špajzi ili u kanalizaciji. Miševi žive u podrumu pa će tamo dobro doći i mišolovka, istjerivač ili rastjerivač miševa, nekakvi otrovi ili ljepilo za miševe. Miš će zauzeti bilo kakav miran kut u blizini izvora hrane  ili u garaži .Obzirom da nema ograničavanja broja gnijezda na nekom području, a samo jedan par miševa proizvede 4 do 6 legala godišnje, te u svakom leglu 4 do 8 mladih, kroz godinu dana se populacija miševa (ako se ne suzbija otrovima kao mišomor)  može popeti do brojnosti od 2000 jedinki. Zato je suzbijanje, istrebljivanje (deratizacija) miševa otežano i predstavlja proces istrebljivanja i trovanja do konačnog otrovanja svih jedinki i istrebljenja . Ukoliko se želimo riješiti miševa potrebno nam je strpljenje u borbi protiv miševa. 

Hrani se 15-20 puta na dan. Miševi u danu pojedu oko 10% svoje ukupne težine, tako da npr. miš od 20 do 25 grama u danu pojede 2-2,5 grama hrane. Izvrsni su penjači i skakači. Miševi imaju potrebu stalno uzimati hranu-piju iznimno malo, dugo izdržava bez vode. Hrana za miševe uključuje razne sjemenke, kukuruz, pšenicu, ječam, sjemenke suncokreta a poslastica su mu svježe voće i povrće. Tako da mamci za miševe tzv. otrovi za miševe bivaju zatrovani sredstvima protiv miševa (npr. pšenica za miševe) a mogu biti u obliku svježih meka